Autor hadži Đevad Koldžo    Utorak, 05 Januar 2010 15:07   
KABENSKI POKRIVAČ – KISVA

PRIČA O KABENSKOM POKRIVAČU – KISVI

Kisva u pred-islamsko doba

Prvo prekrivanje Kabe je izvršeno u pred-islamsko doba. Prema nekim podacima prvu Kisvu na Kabu je postavio Ismail as, a u 6. vijeku Kisvu je napravio i njome pokrio Kabu pra-pradjed Muhamed savs Adnan bin Ad.

Kisva u doba Muhammeda, as

Muhammed as i Muslimani u Meki nisu sudjelovali u pokrivanju Kabe sve do osvajanja grada 630. godine po miladu (7. po Hidžri), jer im vladajuće pleme, Quraish, nije dozvoljavalo da to učine. Kada su muslimani zauzeli Meku odlučili su da ostave Kisvu i ta Kisva je prekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna žena svjetiljkom slučajno zapalila. Nakon ovog događaja Muhammed as je dao da se Kaba prekrije bijelim jemenskim brokatom.

Kisva u doba kalifa

Mnoge istaknuti kalife su dale svoj doprinos u prekrivanju Kabe. Kalife Omer ra i Osman ra su Kabu prekrivali egipatskim bijelim platnom. Zabilježeno je i da je Kalifa Harun Al-Rašid za pokrivanje Kabe koristio bijelo platno. Prvi emevijski kalifa, Muavija I (661-680) je pokrivao Kabu dva puta godišnje, uz pomoć Abd-Allah ibn al-Zubayra, i Abd al-Malika. Oni su tradicionalno darivali svilu za izradu Kisve. Abesidski Kalifa Al-Mahdi, (775-785.), je prvi započeo tradiciju pokrivanja Kabe samo sa jednom Kisvom umjesto do tadašnjeg načina postavljanja nove Kisve preko starih. Kada je 160 Hidžretske godine obavljao hadždž, on je vidio da bi naslagane Kisve mogle nanijeti štetu samome Bejtulahu i stoga je odlučio da se Bejtulah prekriva samo sa jednom Kisvom, kako se radi i danas. Kalif Al-Mamoon (813. – 833.), prekrivao je Kabu tri puta godišnje, svaki put s Kisvom različite boje, crvenom, na osmi dan Zul-Hidža, bijelom na prvi dan Redžepa, i svjetlo crvenim brokatom na dvadeseti deveti dan mjeseca Ramazana. Kasnije, Abasidski Kalifa Al-Nasir (1180. -1225) prekrio je Kabu sa zelenom Kisvom nakon čega je zaključio da česte promjene boje platna nisu dobre jer kod muslimana izazivaju različite komentare te je odlučio da u buduće Kisva može biti samo crne boje i to postaje pravilo koje se održalo sve do današnjih dana.
Sve do 1340. godine Kisve su bile izrađene samo od platna. Od te godine započinjetradicija veza Kur'anskih ajeta. Ova tradicija je uvedena od strane egipatskog vladara Hasana.

Kisva proizvedena u Egiptu

Iz vremena Amasida, upravo u vrijeme vladavine As-Salih Ayyub (1240. – 1249.), Kisva je prvi puta proizvedena u Egiptu. Neposredno prije početka Hadždža Kisva bi iz Egipta bila transportovana sa velikom karavanom u Mekku. Platno za Kisvu je donošeno iz Sudana, Bagdada, Egipta i Jemena.

U toku prvog svjetskog rata Turska je ratovala na strani Njemačke i činilo se da se Kisva neće moći donijeti iz Egipta . Zbog toga je Turska u Istanbulu izradila pokrivač za Kabu i iz Istanbula ga sa Hidžazskom željeznicom šalje u Medinu. Nekim čudesnim načinom Kisva iz Egipta ipak stiže u Mekku na vrijeme, tako da je Stambolska Kiswa ostala u Medini.

Kada je 1923. godine došlo do pogoršanja odnosa između vladara Saudijske Arabije i Egipta, Egipćani su pozvali natrag svoju Kisvu koji je sa karavanom već bila stigla u Džiddu. Te je godine  Stambolska Kisva koja je ležala u Medini iskorištena za prekrivanje Bejtulaha. Slijedećih dvije godine Saudijski kralj Ibn Saud koristi Kisve koje se prave u Iraku. Od 1926. do 1937. Kisve su se proizvodile u tvornici Kisve koju je otvorio kralj Ibn Saud nakon čega se  ponovo izrađuju u Egiptu i zajedno sa Egipatskim hadžijama šalju u Mekku.
Ova tradicija se održala sve do 1960-ih, kada je Abdul Aziz Bin Saud osnovao tvornicu Kisve. Ova odluka je donesena pod utjecajem pogoršanja odnosa između Naserovog režima u Egiptu i vlade Saudijske Arabije.

Kisva u vladavini Saudijske Arabije

Kralj Abdul Aziz bin Saud je naredio 1926. da se izgradi tvornica za proizvodnju Kisve i prvi pokrivać Kabe je proizvedena te iste godine.
Trebalo je više od 100 tkalja da tokom cijele godine tkaju tkaninu na drevnim stanovima kako bi izvezli veličanstvenu kaligrafiju. Svi tkači su u to vrijeme bilidovedeni iz Indije. Godine 1937. tvornica je zatvorena zbog korištenja zastarjele tehnologije.

Tvornica u Ummal-Joud-u, predgrađu Mekke je ponovno otvorena, nakon duge pauze 1962. godine. U tvornici radi 240 zaposlenika. Vješti tkači koriste kombinaciju najnovije tehnologije, drevnih tkalačkih stanova i umjetničke kaligrafije kako bi proizveli djelo egzotične ljepote. Izrada Kisve je zanimljiv proces i sastoji se iz više faza. Za izradu se uvoze najbolje svile iz Italije i Njemačke. Uz pomoć specijalnih deterdženata i sapuna od posebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zaštitni vosak.

Svila se nakon toga izlaže na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila svoju prirodnu boju. Najbolji rezultati se postižu kada se svila boji preko svoje prirodne boje. Do prije deset godina bojenje se vršilo ručno, a sada se obavlja putem specijaliziranih strojeva.

Dizajniranje i vezenje Kur'anskih Ajeta je kompjuterizirano. Uvođenje kompjutera polako je zamijenilo ručni rad i povećalo brzinu rada.

Gotovi komadi moraju proći stroge testove kontrole kvalitete u laboratoriju prije nego što se zajedno prošiju.

Jedinstvena veza postiže se u nekoliko faza. Prvo se pamučni konac za šivanje, sa Kur'anskim natpisima i ukrasima utiskuje na platno. Tada se po njemu nanosi vez od žutog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm.

Kisva se u tvornici na posebnoj ceremoniji predaje najstarijem članu porodice Al-Šaibi, (danas je to Sheikh Abdul Aziz ibn Abdullah Al-Šaibi).

Uz Kisvu mu se predaje i mala vrećica od zelenog baršuna protkana sa zlatom i srebrom a koja sadrži 40 cm veliki, ključ Kabe.

Članovi porodice Al-Šaibi su čuvari presvlačenja i čišćenja Kabe kojima je Poslanik Muhammed savs predao ključ Kabe sa riječima. "O, sinovi Talha, uzmite ključ od Kabe i zadržite ga zauvijek". Bilo koji član ove obitelji je ovlaštena osoba za otvaranje vrata Kabe.

Kisva se obično predaje na prvi dan mjeseca Zul Hidža, kako bi Kaba biti spremna za deveti dan Zul Hidža, u danu kada milioni hadžija budu stajali na Arafatu tako da se osigura da Kaba izgleda elegantno sljedećeg dana, na prvi dan Kurban-Bajrama.

Dan ranije (8 Zul Hidža), kada hodočasnici krenu na Minu, stara tkanina se tradicionalno skida sa Kabe.

Ftografije: Skidanje "stare" Kisve 06.12.2008. (08.Zul Hidže 1429, godine) - snimio hadžija Rasim Omerhodžić iz Ilijaša

Današnja Kisva je napravljena od 670 kg čiste svile, 150 kg zlata i srebra koji se koristi za graviranje Kur'anskih Ajeta na platno. Površina platna je 658 kvadratnih metara, a sastoji se od 47 komada, svaki dužine14 metara i širine 95 cm. Cijena izrade iznosi oko SR16.8 milijuna rijala (4,5 milijuna dolara).

Svake godine stara Kisva se uklanja, i reže u male komadiće. U davna vremenaKalifa Omer bin al-Hattab ra bi dao da se isječe na komade i ti komadi podjele među hodočasnicima koji su ih koristili kao zaklon od vrućine u Mekki. Danas se komadići Kisve poklanjaju određenim pojedincima, uglavnom prilikom posjeta stranih muslimanskih dostojanstvenika i organizacija.

Jedan takav komadić je poklonjen i Organizaciji Ujedinjenih Naroda.

 

Ajeti o Hadždžu

"Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome."    (Ali 'Imran, 97)

“...i oglasi ljudima hadž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih.” (El-Hadždž, 27)

Naša misija

Naš zadatak je da širimo lijepe habere o hadžu i da razbijamo bošnjačku "dogmu" o tome kako na hadž ne treba ići dok si mlad već tek kada ostariš.  


Brojač posjeta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas806
mod_vvisit_counterJučer331
mod_vvisit_counterOve sedmice1855
mod_vvisit_counterProšle sedmice3943
mod_vvisit_counterOvaj mjesec15628
mod_vvisit_counterProšli mjesec53016
mod_vvisit_counterUkupno6145794